Društvena kriza i obrazovanje

Uzdanica XVIII 2 (2021), (str. 357-370)

AUTOR(I): Vesna S. Trifunović

E-ADRESA: vesna.trifunovic@pefja.kg.ac.rs

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/Uzdanica18.II.357T

SAŽETAK: 

U radu se razmatra povezanost društva i obrazovanja i uticaj društvene krize na funkcionisanje sistema obrazovanja. Namera je da se, prvo, istakne potreba kontinuiranog istraživanja povezanosti društva i obrazovanja i, drugo, opiše način na koji oba sistema „odgovaraju” na globalne izazove, uključujući i pandemiju kovida 19. U radu će biti korišćena deskriptivno-analitička metoda.

U prvom delu rada daju se osnovna određenja termina važnih za razumevanje relacije društvo‒obrazovanje. U drugom delu rada autor analizira kako globalizacijski procesi i slabljenje države u međunarodnim odnosima utiču na formalno obrazovanje. U trećem delu analizira se uticaj radikalnih promena u društvu i kulturi izazvanih bezbednosnim pretnjama, kao i uticaj novih tehnologija na „prirodu” formalnog obrazovanja. Zaključuje sa da izazovi i rizici koje nosi „ekstremna” sadašnjost svojim kompleksnim delovanjem obrazovne politike čine globalizovanim.

KLJUČNE REČI:

društvene promene, društvena kriza, obrazovanje, obrazovne politike, pandemija.

LITERATURA:

  • Barlou, Robertson (2003): M. Barlou, H. Dž. Robertson, Homogenizacija školstva, u: Dž. Mander, G. Edvard (ur.), Globalizacija: argument protiv, Beograd: Clio, 81‒96.
  • Brands, Gavin (2020): H. Brands, F. J. Gavin, COVID-19and World Order, Balti- more: John Hopkins University Press.
  • Delor (1996): J. Delors, Learning: The Treasure Within, UNESCO.
  • De Soza Santos (2014): B. D. S. Santos, Procesi globalizacije, Reč ‒ časopis za književnost i kulturu i društvena pitanja, 68/14, Beograd: Fabrika knjiga, 5‒64.
  • Despotović, Popović (2014): M. Despotović, K. Popović, Strategije obrazovanja odraslih ‒ želje, potrebe, mogućnosti i rezultati, u: B. Knežić, A. Pejatović, Z. Milošević (ur.), Modeli procenjivanja i strategije unapređivanja kvaliteta obrazovanja odraslih u Srbiji, Beograd: Institut za pedagogiju i andragogiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 47‒68.
  • Dimitrijević, Stojanović (1996): V. Dimitrijević, R. Stojanović, Međunarodni odnosi, Beograd: Službeni list SRJ.
  • Fridman (2013): L. Freedman, Strategy A History, Oxford: Oxford University Press. Gadis (2018): J. L. Gaddis, On Grand Strategy, New York: Penguin Press.
  • Gidens (2007): E. Gidens, Sociologija, Beograd: Ekonomski fakultet.
  • Hafner (1997): P. J. Hafner, Društvene promene i društvene krize danas, Teme, 20/3‒4, Niš: Univerzitet u Nišu, 327‒337.
  • Hargrivs (2013): E. Hargrivs, Predgovor, u: P. Sahlberg, Finske lekcije: šta svet može da nauči iz obrazovnih reformi u Finskoj, Beograd: Novoli, 9‒16.
  • Harington (2020): K. Harington, Špijuni koji su predvideli COVID-19, pristupljeno decembra 2020, https://www.danas.rs/svet/spijuni-koji-su-predvideli-kovid-19/.
  • Heler (1983): A. Heler, Vrednosti i potrebe, Beograd: Nolit.
  • Hester, Ford (2009): M. D. Hester, P. Dž. Ford, Kompjuterii etika u sajber-dobu, Beograd: Službeni glasnik.
  • Ivanović (2014): V. Ivanović, Pojam krize: konceptualni i metodologijski aspekti, Međunarodne studije, 14/2, Zagreb: Libertas međunarodno sveučilište, 9‒29.
  • Janjev (2003): I. Janjev, Međunarodni odnosi i spoljna politika, Beograd: Institut za političke studije.
  • Kabezudo, Kristidis, Demetriadu-Saltet, Halbartšlager, Mihaj (2008): Kabezudo, K. Kristidis, V. Demetriadou-Saltet, F. Halbartšlager, Đ. P. Mihaj, Smernice za globalno obrazovanje, Lisabon: Severno-južni centar Saveta Evrope.
  • Kantona (2009): Dž. Kantona, Ekstremna budućnost, prevod Đorđe Trajković, Beo- grad: Clio.
  • Kelner, Grotui (2009): M. Kelner, D. Grotui, Gubljenje naše duše u sajberspejsu, u: M. D. Hester, P. Dž. Ford, Kompjuterii etika u sajber-dobu, Beograd: Službeni glasnik, 540‒544.
  • Kovačević (2017): M. Kovačević, Međunarodni odnosi u doba teorijskog pluralizma: o stanju discipline i glavnim raspravama početkom 21. veka, Međunarodni problemi, vol. LXIX, br. 2–3, Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu, 181‒205.
  • Lončar (2005): J. Lončar, Globalizacija pojam, nastanak i trendovi razvoja, Geoa- dria, 10/1, Zadar: Hrvatsko geografsko društvo, 91‒104.
  • Miladinović (2013): S. Miladinović, Konstante kulturnog konteksta i tran- zicija, Kultura, 140, Beograd: Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, 333‒353.
  • Naj (2020): Dž. Naj, Kina i SAD pale na testu pandemije, pristupljeno decembra 2020, https://www.danas.rs/svet/kina-i-sad-pale-na-testu-pandemije/.
  • Naj (2006). Dž. Naj, Kako razumevati međunarodne sukobe, uvod u teoriju i istoriju, Beograd: Stubovi kulture.
  • Ogbu (1989): J. G. Ogbu, Pedagoška antropologija, Zagreb: Školske novine.
  • Pak (2011): D. Pack, Predgovor: O odnosu obrazovne politike i europske integra- cije, u: V. Domović i dr. (ed.), Europsko obrazovanje ‒ koncepti i perspektive iz pet zemalja, Zagreb: Školska knjiga, 8‒10.
  • Portnoj (2016): L. Portnoi, Policy Borrowing and Reform in Education: Globalized Processes and Local Contexts, New York: Palgrave Macmillan.
  • Sapir (1974): E. Sapir, Ogledi iz kulturne antropologije, Beograd: Biblioteka XX vek.
  • Simić (2009): D. Simić, Svetska politika, međudržavni i međunarodni poredak, svetska politika, globalni odnosi, Beograd: Čigoja.
  • Spasenović (2019): V. Spasenović, Obrazovna politika: globalni i lokal- ni procesi, Beograd: Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
  • Šćepanović, Korać, Lazarević (2021): D. Šćepanović, I. Korać, B. Lazarević, The readiness of teachers for implementing information and communication technology in Serbian higher education institutions, TEME, XLV/1, Niš: Univerzitet u Nišu, 19‒32.