„KAD BIH BIO ISTORIČAR“: VULKANI I ISTORIJA U ROMANU „KOD HIPERBOREJACA“ MILOŠA CRNJANSKOG

Nasleđe 50 (2021), str. 371-388

AUTOR(I): Časlav V. Nikolić

E-ADRESA: caslav.nikolic@filum.kg.ac.rs

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/NasKg2150.371N

SAŽETAK:

Ponavljajući sa Sloterdijkom Diltajevo pitanje o mogućnosti istorijske spoznaje, naše tumačenje osvetljava perspektivu junaka romana Kod Hiperborejaca Miloša Crnjanskog. Taj junak o sebi kao istoričaru misli u vezi sa onim što je prethodilo zapisanoj istoriji. Ali ne tek s obzirom na ono što u ljudskom postojanju nije zabeleženo, već pre svega s obzirom na ono što predstavlja zasnivajuće vrednosti planetarnog ambijenta. Zato bi sveobuhvatno istorijsko poimanje Italije i Rima, kakvo Crnjanski ispituje u fikciji, podrazumevalo i geološko razumevanje italskog poluostrva, pošto bi se uvidima u genezu tla sagledalo ono što priprema uslove u kojima nastaje kultura. Zato Crnjanski kaže da vulkani definišu početak italske civilizacije. Kada priča o početku postane priča o vulkanima, pripovedanje transformiše istorijsko mišljenje. Iz istorijske, antropogonijske i politigonijske svesti to se mišljenje otvara kosmogonijskim fenomenima. U ovom radu pripovedni i simbolički aspekti geološke drame našeg sveta ispituju se i kao elementi apokaliptične slike Rima pred početak Drugog svetskog rata.

KLJUČNE REČI:

vulkani, istorija, početak, jezik, Italija, Rim

LITERATURA:

Izvori
  • Plinije Mlađi 1982: G. Plinije Mlađi, Pisma, preveo Albin Vilhar, redakcija prevoda, predgovor i objašnjenja Branko Gavela, Beograd: Srpska književna zadruga.
  • Stefanović Karadžić 1999: Novi zavet i Psalmi, preveo Novi zavet Vuk Stefanović Karadžić, preveo psalme Đuro Daničić, Veternik: Ldij, 1999.
  • Crnjanski 2008I: M. Crnjanski, Kod Hiperborejaca, knjiga 1, Beograd: „Štampar Makarije”, Podgorica: Oktoih.
  • Crnjanski 2008II: M. Crnjanski, Kod Hiperborejaca, knjiga 2, Beograd: „Štampar Makarije”, Podgorica: Oktoih.
Literatura
  • Bašlar 1996: G. Bašlar, Psihoanaliza vatre, prevela s francuskog Vesna Cakeljić, Čačak: Gradac.
  • Bašlar 2004: G. Bašlar, Zemlja i sanjarije volje: ogled o imaginaciji materije, prevela s francuskog Mira Vuković, Sremski Karlovci, Novi Sad: Izdavačka knjižar- nica Zorana Stojanovića.
  • Blanšo 1960: M. Blanšo, Eseji, preveli s francuskog Velimir N. Dimić i Živojin Ristić, Beograd: Nolit.
  • Vernan 2002: Ž. P. Vernan, Vaseljena, bogovi, ljudi, prevela s francuskog Aleksandra Mančić, Čačak – Beograd: Umetničko društvo Gradac.
  • Vilkinson 2010: D. Wilkinson, Christian Eschatology and the Physical Universe, London: T&T Clark International.
  • Evdokimov 2009: P. Evdokimov, Pravoslavlje, preveo s francuskog Pavle Rak, Beograd: Službeni glasnik.
  • Jerkov 2010: A. Jerkov, Razumeti propast. Postmoderno doba u apokaliptičkoj vizuri, Kragujevac: Nasleđe, 16, Kragujevac, 89–98.
  • Keri 2014: G. Carey, Early Christian Apocalyptic Rhetoric, The Oxford Handbook of Apocalyptic Literature, Oxford: University Press, 218–234.
  • Kermoud 2000: F. Kermode, The Sense of an Ending: Studies in the Theory of Fiction, Oxford: University Press.
  • King 1987: H. Küng, Postoji li Bog?, prevela Truda Stamać, Zagreb: Naprijed.
  • Kolins 1998: J. J. Collins, The Apocalyptic Imagination: An Introduction to Jewish Apocalyptic Literature, second edition, Grand Rapids, Michigan: William B. Eerdmans Publishing Company.
  • Krcunović 2017: D. Krcunović, Problem stvaranja u Platonovom Timeju i u Šestodnevu Vasilija Velikog, Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet, Službeni glasnik.
  • Loma 2012: M. Loma, Rajsko vreme i istorijsko nevreme. Shvatanje vremena u Bibliji, u: L. Delić (ured.), Aspekti vremena u književnosti, Beograd: Institut za književnost i umetnost, 137–161.
  • Lompar 2004: M. Lompar, Apolonovi putokazi, Beograd: Službeni list SCG. O’Her i O’Her 2015: N. O’Hear and A. O’Hear, Picturing the Apocalypse: The Book of Revelation in the Arts Over Two Millennia, Oxford: University Press.
  • Petković 1996: N. Petković, Lirske epifanije Miloša Crnjanskog, Beograd: Srpska književna zadruga.
  • Ransijer 2008: Ž. Ransijer, Politika književnosti, preveli sa francuskog M. Drča i drugi, Novi Sad: Adresa.
  • Sloterdijk 1991: P. Sloterdijk, Tetovirani život, s nemačkog preveo Milan Soklić, Gornji Milanovac: Dečje novine.
  • Sloterdijk 2013: P. Sloterdijk, Gnev i vreme: psihopolitičko istraživanje, preveo s nemačkog Božidar Zec, Beograd: Fedon.
  • Haris 1999: S. L. Harris, Archeology and Volcanism, in: Encyclopedia of Volcanoes, Editor in Chief H. Sigurdson, San Diego, San Francisco, New York, Boston, London, Sydney, Toronto: Academic Press, 1301–1314.
  • Hilman 2013: Dž. Hilman, San i Donji svet, prevela s engleskog Mirjana Sovrović, Beograd: Fedon.