VRANJANSKA PESMA KAO EKSPRESIVNI ŽANR

Muzički Talas 54 (2025) (str. 50-103) 

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Suzana Arsić 

Download Full Pdf   

DOI: https://doi.org/10.46793/MT54.050A

SAŽETAK / ABSTRACT:

Tokom 2010. i 2012. godine započela sam istraživanje vranjanskog melosa i sakupila i transkribovala 56 pesama, dakle, iz kraja iz kojeg i sama potičem. Dragocene informacije koje sam dobila od interpretatora – izvođača tadašnje vranjanske gradske pesme usmerile su moje istraživanje jer sam uočila da se Vranje kao izuzetno čulna sredina vezuje za posebnu ekspresivnost pesama neodvojivih od osećanja meraka, sevdaha i derta. Zbog toga se u uvodnim poglavljima prvog dela ovog rada osvrćem najpre na muzičku kulturu Vranja u vreme Bore Stankovića kao i na njegov uticaj u određivanju specifičnog geografskog i muzičko-kulturnog prostora ovog područja. Zatim sledi analiza muzičko-poetskih komponenti zapisa, njihov poetsko-strukturni plan, metro-ritmičko oblikovanje i analiza melodija sakupljenih pesama u hemiolnoj metrici i distributivnom ritmičkom sistemu, kao i u parlando-rubato ritmičkom sistemu. Povezivanje samih melodija pesama sa osećanjima i muzičkim gestovima koje one proizvode bilo je presudno da drugi deo ove studije (koji objavljujemo u sledećem broju časopisa) usmerim na proces muzičke semioze, odnosno na utvrđivanje pomenutih muzičkih gestova iz aspekta metode Roberta Hatena. U prilogu na kraju rada nalaze se notni primeri svih sakupljenih pesama.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

vranjanska pesma, Bora Stanković, Vranje, hemiolska metrika, ekspresivni žanr

LITERATURA / REFERENCES:

  • Babić, Dragan (2004): Priča o srpskoj trubi, Beogradska knjiga, Beograd.
  • Bajić, Vesna (2006): Od originalnog zapisa tradicionalne muzike i igre ka preradi, obradi i kompoziciji; muzičko i igračko nasleđe u kulturno-umetničkim društvima i obrazovnim institucijama u Srbiji, diplomski rad odbranjen na FMU, Beograd, rukopis.
  • Vasić Olivera (2005): „Uticaj istoka i zapada na gradske igre Srbije“, Etnokoreologija; sećanje, Art grafik, Beograd, 51–58.
  • Vasić, Olivera (2005): „Igra i njen preobražaj na primeru igara čoček i šota“, Etnokoreologija, opsatajnje, Art grafik, Beograd, 51–56.
  • Velš, Volfgang (2001): „Transkulturalnost: forma današnjih kultura koja se menja“, Kultura: časopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku, br. 102, 70–80.
  • Vlatković, Dragoljub (1974): „Hronologija važnijih događaja iz života i stvaralaštva Borisava Stankovića“, Pečat: prozni radovi, fragmenti, članci, prilozi, bibliografija, Posveta, Beograd, 190–191.
  • Vujaklija, Milan (1986): Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd.
  • Vukanović, Tatomir (1987): Muzička kultura u starom Vranju, Štamparija Nova Jugoslavija, Vranje.
  • Golemović, Dimitrije (2000): Refren u narodnom pevanju, od obreda do zabave, Akademija umetnosti, Banja Luka.
  • Golemović, Dimitrije (2005): „Mesto i uloga limenih duvačkih instrumenata u narodnoj muzičkoj praksi Srbije“, Etnomuzikološki ogledi, Biblioteka XX vek, Beograd, 211–226.
  • Dević, Dragoslav (1977): Etnomuzikologija, III deo (skripta), Beograd, 220.
  • Dević Dragoslav (1997): „Stilsko-genetska osobenost tonalnog odnosa u srpskim narodnim pesmama“, Peti međunarodni simpozijum Folklor-umetnost delo, Izuzetnost i sapostojanje, FMU, Beograd, 218.
  • Dimitrijević, Jelena (1897): Pisma iz Niša o haremima, Beograd.
  • Dučić, Jovan (2008): „Borisav Stanković“, u: Borisav Stanković; Izabrana dela (ured. Trifunović, Momčilo), PARNAS BOOK; KONTEXT, Valjevo, 5, 10, 11, 13, 15.
  • Živčić, Ana (2012): Intonaciona obeležja pesama Srba na Peštersko-sjeničkoj visoravni; prilog proučavanju vokalnih dijalekata jugozapadne Srbije, master rad odbranjen na FMU, Beograd, rukopis.
  • Zirojević, Olga (1968): „Sumarni pregled vranjskog kadiluka 1530/1531 godine“, Vranjski glasnik IV, Narodni muzej, Vranje, 417.
  • Zlatanović, Močilo (1985): „Dragutin Ilić i vranjska narodna pesma“, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, knj. XXXIII, sv. 2, Matica Srpska, Novi Sad, 415–418.
  • Zlatanović, Momčilo (1973): „Jedan osvrt na vranjsku poeziju sa istorijskom tematikom“, Razvitak, br. 11–12, Beograd, 85–96.
  • Zlatanović, Momčilo (1982): Narodno pesništvo južne Srbije, Narodni muzej, Vranje.
  • Zlatanović, Momčilo (1967): „Odnos između Turaka i hrišćana u pesmama koje se pevaju u Vranju i okolini“, Vranjanski glasnik, knj. 3, Narodni muzej u Vranju, Vranje, 299–306.
  • Zlatanović, Momčilo (1982): „Pesme i pevanje u Pevcima Borisava Stankovića“, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, knj. XXX, sv. 3, Matica Srpska, Novi Sad, 435–440.
  • Zlatanović, Momčilo (1978): „Sevdalinke u gradovima na jugu Srbije (Prolegomena za studiju)“, separat iz Leskovačkog zbornika, sveska XVIII, Leskovac, 233–239.
  • Zlatanović, Momčilo (2006): „Tradicija i istorija“, Vranjske knjige, Vranje, 130.
  • Zlatanović, Momčilo (1993): „Uvodne napomene“, Vranje kroz vekove; izbor radova I, SO Vranje – glavni odbor za obeležavanje devet vekova Vranja, Vranje, 5–13.
  • Zlatanović, Sanja (2003): Svadba – priča o identitetu; Vranje i okolina, Etnografski institut SANU, Beograd.
  • Zlatanović, Sanja (2009): „Književno delo Bore Stankovića i Vranje: identitetske strategije, diskursi i prakse“, GEI SANU; LVII/1, Beograd, 51–59.
  • Janković, Ljubica i Danica (1951): Narodne igre, Beograd.
  • Lundberg, Dan, Krister Malm, and Owe Ronstrom (2003): Music, Media, Multiculture; Changing Musicscapes, Tryck: Prajett, Landscrona.
  • Maretić, Tomo (1907): „Metrika naših narodnih pjesama“, Rad JAZU, knjiga 168, Zagreb, 25.
  • Marinković, Radovan i Predrag Raović (1980): Sabor trubača Guča, Dom kulture, Guča.
  • M. J., (1968): „Sevdah proslavio Vranje“, Slobodna reč (31. decembar), 3.
  • Monelle, Raymond (1992): Linguistic and semiotics in Music, Harwood Academic publishers, New York.
  • Novaković, Stojan (1879): „Novo Brdo i Vranjansko pomoravlje u istoriji srpskoj XIV i XV veka“, Godišnjica Nikole Čupića, god. III, Beograd, 273–274.
  • Obradović, Milica (2009): Kakav je to „zvuk južnog vetra“? (sa osvrtom na fenomen melosa u novokomponovanoj muzici), seminarski rad odbranjen na FMU, Beograd, rukopis.
  • Radinović, Sanja (2011): Oblik i reč; zakonomernosti melopoetskog oblikovanja srpskih narodnih pesama kao osnova za metodologiju formalne analize, FMU, Beograd.
  • Radinović, Sanja (2010): „Hemiolska metrika (asimetrični ritam) u srpskom muzičkom nasleđu – ’autentičan’ fenomen ili rezultat akulturacije?“, Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku, knj. 43, Matica Srpska, Novi Sad, 7–22.
  • Rakočević Selena (2002): Vokalna tradicija Srba u Donjem Banatu, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
  • Said, Edvard (2000): Orijentalizam, Čigoja štampa, Beograd.
  • Simonović, Rista (1982): Vranjanska građanska kasina između dva svetska rata, Vranje.
  • Stojanovski, Aleksandar (1985): Vranjski kadiluk u XVI veku, Narodni muzej, Vranje.
  • Stojković, Veselinka (2005): Knjiga utisaka; etno-kuća Bore Stankovića, Narodni muzej, Vranje.
  • Todorova, Marija (1999): Imaginarni Balkan, Biblioteka XX vek, Beograd.
  • Tadić, Adam i dr. (2010): Guča, pola veka sabora trubača (1961–2010), Centar za kulturu, sport i turizam, Princip pres, Beograd.
  • Trifunovski, Jovan, F. (1954): „Vranje“, Godišen zbornik na Filozofskiot Fakultet na Univerzitetot vo Skopje, Prirodno-matematički odel, knj. 7, Pečatnica na Filozofskiot fakultet, Skopje, 131.
  • Hadživasiljević, Jovan (1993): „Ka istoriji grada Vranja i njegove okoline“, Vranje kroz vekove; izbor radova I, SO Vranje – Glavni odbor za obeležavanje devet vekova Vranja, Vranje.
  • Hadžimanov, Vasil (1969): „Metroritmičkata sedmorka vo makedonskiot melos“, Makedonski folklor, god. 2, br. 3–4, Skopje, 283–291.
  • Crnjanski, Nataša (2010): „Od gesta do značenja u muzici; kroki teorije o muzičkom gestu“, Zbornik Matice Srpske za scenske umetnosti i muziku, br. 43, Matica Srpska, Novi Sad, 23–32.
  • Škaljić, Abdulah (1989): Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, šesto izdanje, Svjetlost, Sarajevo.
  • Škaljić, Abdulah (1965): „Uspeo nastup ’Sevdaha’ na Tašmajdanu“, Slobodna reč, 18. jun, 4.