FUNKCIJA BAJKE U OPERI „ŽENA BEZ SENKE“ RIHARDA ŠTRAUSA I HUGA FON HOFMANSTALA (I deo)

Muzički Talas 54 (2025) (str. 32-49) 

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Natalija Stanković 

Download Full Pdf   

DOI: https://doi.org/10.46793/MT54.032S

SAŽETAK / ABSTRACT:

Opera Žena bez senke Riharda Štrausa i Huga fon Hofmanstala često se navodi kao opera-bajka. U radu se ispituje na koji način je žanr bajke zastupljen u delu i sa kojom funkcijom. Metodologija na osnovu koje se utvrđuje koje osobine bajke su prisutne u libretu oslanja se na dve studije iz oblasti teorije bajke, Morfologiju bajke Vladimira Propa i Evropsku narodnu bajku Maksa Litija. Prop strukturisanost bajke pronalazi na nivou radnje, izdvajajući trideset jednu funkciju, od kojih neke mogu odsustvovati ili se ponavljati u primeru, ali uvek imaju isti redosled. Liti posmatra celokupnu kompoziciju i delove bajke, sve do pojedinačnih reči, izdvajajući pet osobina – jednodimenzionalnost, nedostatak dubinske perspektive, apstraktan stil, izolovanost i sveopštu povezanost, sublimaciju i odraz sveta. Ove dve teorije bajke nadopunjuju se i na osnovu njih se definiše arhitekstualni bajkovni model, u odnosu na koji se, u prvom delu rada, utvrđuju bajkovne crte u libretu i odstupanje od njih, kako bi se potom odredila i njihova funkcija. U drugom delu rada, analizom postupaka na tematskom i tonalnom planu u muzici, stilskom analizom muzičkog jezika i posmatranjem odnosa tonaliteta sa stanovišta teorije heksatonskih polova Ričarda Kona, a u kontekstu Štrausove specifične objektivne estetike Stilkunst-a, utvrđuje se na koji način i u kojoj meri muzika prati osobine bajke i funkciju koju ona ima u tekstu.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

Žena bez senke, Rihard Štraus, Hugo fon Hofmanstal, opera-bajka, teorija bajke, Vladimir Prop, Maks Liti

LITERATURA / REFERENCES:

  • Bottenberg, Joanna (2002): “The Hofmannsthal-Strauss Collaboration“, A Companion to the Works of Hugo von Hofmannsthal, Camden House, Rochester, 2002, 117–138.
  • Corse, Sandra (2000): Operatic Subject: The Evolution of Self in Modern Opera, Fairleigh Dickinson University Press.
  • Finney, Gail (1989): Women in Modern Drama. Freud, Feminism, and European Theater at the Turn of the Century, Cornell University Press, Ithaca and London.
  • Frink, Helen (1980): “The Hunting Motif in Hofmannsthal’s Works“, MLN, The Johns Hopkins University Press, Vol. 95, No. 3, German Issue, 685–693.
  • Gurewitsch, Matthew (1983): “In the Mazes of Light and Shadow: A Thematic Comparison of The Magic Flute and Die Frau ohne Schatten“, Opera Quarterly, Oxford University Press, Vol. 1, Issue 2, 11–18.
  • Kovach, Thomas A. (1984): “Die Frau ohne Schatten: Hofmannsthal’s Response to the Symbolist Dilemma“, The German Quarterly, Vol. 57, No. 3, 377–391.
  • Lešić, Zdenko (2010): Teorija književnosti, Službeni glasnik, Beograd.
  • Liti, Maks (1994): Evropska narodna bajka, Orbis, Beograd.
  • Prop, Vladimir (2012): Morfologija bajke, sa ruskog preveli Petar Vujičić, Radovan Matijašević, Mira Vuković, Biblioteka XX vek, Čigoja štampa, Beograd.
  • Ritter, Ellen (2002): “Hofmannsthal’s Narrative Prose: The Problem of Individuation“, A Companion to the Works of Hugo von Hofmannsthal, Camden House, Rochester, 2002, 65–84.
  • Selden, Raman (Ed.) (1995): The Cambridge History of Literary Criticism, Volume VIII, From Formalism to Poststructuralism, Cambridge University Press, Cambridge, 17.
  • Solar, Milivoj (2012): Teorija književnosti; Rječnik književnoga nazivlja, Službeni glasnik, Beograd.
  • Šorske, Karl E (1998): Fin-de-Siècle u Beču: Politika i kultura, sa engleskog preveo Raša Sekulović, Geopoetika, Beograd.
  • Strauss, Richard, Hofmannsthal, Hugo von (1961): The Correspondence between Richard Strauss and Hugo von Hofmannsthal, translated from German by Hanns Hammelmann and Ewald Osers, Collins.
  • Shirley, Hugo (2012): “Melancholy and allegory in Die Frau ohne Schatten“, Cambridge Opera Journal, Vol. 24, No. 1, 67–97.
  • Thompson, Ewa M (1971): Russian Formalism and Anglo-American New Criticism: A Comparative Study, Mouton, Hague.