ZAKON O DRŽAVNOM SAVETU IZ 1861. GODINE U KNEŽEVINI SRBIJI

Peščanik, god. XXIII, br. 26 (2025): 239–252

 

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Natalija N. Todorović , Jovan B. Conić 

Download Full Pdf   

DOI: https://doi.org/10.46793/Pescanik26.239T

ABSTRACT / SAŽETAK:

Državni savet je bio državni organ sa veoma dinamičnom istorijom, tako da su mu se moć i nadležnosti stalno menjale, sužavale i proširavale. Koreni mu potiču još iz doba Prvog srpskog ustanka, ali pravi oblik, kao državni organ, dobija tek Sretenjskim ustavom 1835. godine. Tada postaje „desna ruka knezu” i zajedno sa njim počinje da deli zakonodavnu i izvršnu vlast u zemlji. Kasnije je postao organ koji je igrao značajne uloge u promeni toka istorije i zbacivanje vladara sa vlasti. Razliku u moći Državnog saveta između ova dva perioda, opisao je Slobodan Jovanović u svojoj knjizi sa rečima: „Pod Karađorđevićem, Savet je bio sve, a knez ništa; pod Mihailom je obrnuto, knez je sve, a Savet ništa”. Ovakav pad Državnog saveta sa trona države izvršen je uz pomoć ustavnog zakona kneza Mihaila, odnosno Zakonom o Državnom savetu. Nameće se pitanje, na koji način je knez uspeo da jednom tako jakom državnom organu oduzme svu moć, koja se godinama gradila, srušivši mu ugled i stvorivši od njegovih članova samo poslušne činovnike

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

Državni savet, knez Mihailo, Kneževina Srbija, ustavni zakoni, ustavno uređenje

PROJEKAT / ACKNOWLEDGEMENT:

Ovaj rad je podržan od strane Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija br. 45103-136/2025-03/ 200371

REFERENCES / LITERATURA:

Izvori:
  • Zakon o Državnom savetu iz 1861.
  • Literatura:
  • Bartulović, Željko, i Nebojša Ranđelović, Osnovi ustavne istorije jugoslovenskih naroda. Niš 2012.
  • Đurđić, Vojislav, Nebojša Ranđelović, i Goran Ilić. Srpsko državno tužilaštvo 1804–2004. Niš, 2004.
  • Živanović, Živan. Politička istorija Srbije u drugoj polovini devetnaestog veka. Beograd, 1923.
  • Jovanović, Slodoban. Ustavobranitelji i njihova vlada, Druga vlada Miloša i Mihaila. Beograd 1930.
  • Krkljuš, Ljubomirka. Pravna istorija srpskog naroda. Novi Sad, 2002.
  • Mitić, Sara. Način rešavanja ustavne krize kroz prizmu Ustavnih zakona kneza Mihaila, u: Igor Milinković, Bojan Vlaški i Stojana Petrović (ur.), Izazovi i perspektive razvoja pravnih sistema u XXI vijeku. Banja Luka, 2024. 43–56.
  • Mitrinović, Čedomil, i Miloš Brašić. Jugoslovenske narodne skupštine i sabori. Beograd 1937.
  • Nenadović, Gradimir, D. Maravić, T. Stojčević, J. Ljubičić, i J. Benmansur.
  • Priručnik za polaganje državnog stručnog ispita. Beograd 2019.
  • Prodanović, Jaša M. Ustavni razvitak i ustavne borbe u Srbiji. Beograd, 1936.
  • Ranđelović, Nebojša. Istorija prava II: Osnovi srpske istorije prava. Niš 2012.
  • Ranđelović, Nebojša, i Sara Mitić. „Ideja dvodomnog sistema u istoriji parlamentarizma Srbije u XIX veku”. Peščanik, god. 22, br. 25, 2024, 185–199.