PAMETNI GRADOVI – DIGITALNA TRANSFORMACIJA URBANOG SVETA ŽIVOTA

Godišnjak Međunarodne filozofske škole Feliks Romulijana, Br.2 [159–172]

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Dušan Smiljanić  

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/FelixR25.159S

ABSTRACT / SAŽETAK:

Suženje značenja termina inteligencija od razumevanja, znanja, mudrosti, pronicljivosti na puko operativni smisao „baratanja“ pojmovima, znanjima i veštine prikupljanja informacija, prisutno je već krajem srednjeg veka kada se ono raspada na intelektualnu i „špijunsku sferu“. Kako dakle razumevamo inteligenciju danas? Kakav je odnos inteligencije i pameti, mudrosti? Šta je suština inteligencije i kakav je odnos fenomena veštačke inteligencije u odnosu na „prirodnu“!? ljudsku i eventualno onu životinjsku (ukoliko ovaj diskurs uopšte ima smisla)? Ovo su suštinska pitanja, a jedan od pragmatičko-političkih razloga za važnost predstavlja postojeća tendencija da se sa proširivanja ekstenzije ovog pojma na sve stvari ljudskog sveta, ono prelije i ostvari u sferi sveta života posredstvom totalne digitalizacije. Istorijskim, tačnije revolucionarnim iskustvom poučeni znamo da univerzalne pretenzije na pojmovnom nivou porađaju totalitarne pretenzije na onom praktičkom. Jedan od svežijih takvih poduhvata predstavlja ideja pametnih gradova u kojima bi svaki element njihovog sistema bio digitalizovan, odnosno na neki način podvrgnut kontroli, nadzoru i obradi od strane veštačke inteligencije. Odatle sledi potreba ispitivanja mogućnosti ostvarivanja digitalnog totalitarizma posredstvom primene veštačke inteligencije, čiji bi prvi eksperiment bio pametni grad. Pitanje glasi: Da li nam digitalna transformacija urbanog sveta života donosi mogućnost digitalne utopije ili pak digitalnog totalitarizma?

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

pametni gradovi, inteligencija, veštačka inteligencija, digitalni totalitarizam, filozofija bezbednosti

REFERENCES / LITERATURA:

  1. Bodin, Milenko (2024). Filozofijabezbednostinasuprotontološkomkonstruktivizmu (Beograd: Albatros plus & Centar za primenjenu filozofiju i društvena istraživanja).
  2. Huserl, Edmund (1991). Krizaevropskihnaukaitranscendentalnafenomenologija (ornji Milanovac: Dečije novine).
  3. Divjak, Slobodan (2024). „Sofisticirane tehnologije i mogućnost digitalnog totalitarizma“, uvodno predavanje na zasedanju Međunarodne filozofske škole Felix Romuliana
  4. Hegel, eorg ilhelm Fridrih (1989). Osnovne crte filozofije prava (Sarajevo: Veselin Masleša).
  5. Habermas, Jirgen (1988). Filozofskidiskursmoderne (Zagreb: lobus).
  6. Ivković, Marjan (2006). „FUKO VERSUS HABERMAS – Moderna kao nedovršeni projekat naspram teorije moći – neizbežna suprotstavljenost ili mogućnost komunikacije“, Filozofijaidruštvo, 30: 59-76.
  1. Mosco, Vincent (2019). The Smart City in a Digital World (Howard House: Emerald Publishing Limited).
  2. Harrari, Youval Noah (2018). „hy Technology Favors Tyranny“, TheAtlantic, https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2018/10/yuvalnoah-harari-technology-tyranny/568330/
  3. La Bruyère, Emily (2022). „A New Type of eopolitical Power: China’s Competitive Strategy for the Digital Revolution“, in Emily de La Bruyère, Doug Strub, and Jonathon Marek (ed.), China’s digital ambitions; A Global Strategy to Supplant theLiberal Order (ashington: The National Bureau of Asian Research): 1-9.
  1. Hoffman, Sara. (2022). „Securing the Foundation: Building the Physical Infrastructure of the Digital orld“, in Emily de La Bruyère, Doug Strub, and Jonathon Marek (ed.), China’s digital ambitions; A Global Strategy to Supplant theLiberal Order (ashington: The National Bureau of Asian Research): 11-22.