Godišnjak Međunarodne filozofske škole Feliks Romulijana, Br.2 [130–142]

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Miloš Agatonović  

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/FelixR25.130A

ABSTRACT / SAŽETAK:

U ovom radu se polazi od shvatanja Džona Perija da je samolociranje neophodno za postupanje, sa ciljem da se pokaže da je moguće konstruisati veštačke sisteme koji poseduju autonomiju, iako im nedostaje svest, samo ako su ti sistemi sposobni da se samolociraju. U izlaganju se sledi shvatanje Dženan Ismael da inteligencija kao funkcija unutrašnje strukture sistema koja predstavlja svet nema ulogu da prosto odslikava svet već da uspostavi vezu između elemenata unutrašnje strukture i spoljašnjeg prostora kako bi usmeravala kretanje tela u pravom smeru. Inteligencija i autonomija kod robota nisu nesuvisle ideje, već zamisli koje je moguće detaljno razraditi i ostvariti konstruisanjem informacionih sistema koji mogu samostalno rešavati praktične probleme i autonomno postupati. Stoga se u budućnosti može očekivati da autonomne mašine postanu deo svakodnevice. Filozof Nik Bostrom, u knjizi Deep Utopia: Life and Meaning in a Solved World (2024), govori o postradničkim utopijama kao vizijama društva koja su postigla potpunu automatizaciju zahvaljujući kojoj je eliminisana potreba za radom. Bostromov misaoni eksperiment o „rešenom svetu” – svet u kojem su rešeni svi životni problemi i nema potrebe za ljudskim radom zahvaljujući tehnološkoj zrelosti, zahvaljujući čemu čovek može slobodno da osmišljava svoj život – prenebegava shvatanje po kojem čovek kroz rad i zahvaljujući radu stvara smisao i vrednosti. Budućnost u kojoj autonomne mašine predstavljaju deo svakodnevnog života otvara nova pitanja i stvara nove izazove, budući da se kroz rad čovek samoodređuje. Postoji opasnost da svet inteligentnih i autonomnih mašina postane svet u kojem čovek robuje sopstvenim idejama, kako vrednosnim tako naučno-tehnološkim.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

autonomija robota, samolociranje, postradnička utopija, rešeni svet, rad

REFERENCES / LITERATURA:

  1. Agatonović, M. (2024). “Da li je moguća prava autonomija robota? (filozofsko razmatranje)”. Napredak, 5(2), 109–118. doi: 10.5937/ napredak5-50621
  2. Agatonović, M. (2017). Ničeova etika i kritika morala (doktorska disertacija). (Beograd: Filozofski fakultet).
  3. Agatonović, M. (2018). “The Case of Transhumanism: The Possibility of Application of Nietzsche’s Ethics and Critique of Morality Today”. Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 29(3), 429–439.
  4. Agatonović, M. (2023). “The Fiction of Simulation: A Critique of Bostrom’s Simulation Argument“. AI & Society, 38(4): 1579–1586.
  5. Agatonović, M. (2024). “Nietzsche contra Transhumanism”. Nišavić, I., Mitranić Marinković, N., Krstić, P. (eds). Posthumanism and Education: Transgression or Interdependence. (London: Transnational Press).
  6. Bostrom, N. (2024). Deep Utopia: Life and Meaning in a Solved World. ashington (DC: IdeaPress Publishing).
  7. Durrant-hyte, H., Bailey, T. (2006). “Simultaneous Localization and Mapping: Part I”. IEEE Robotics & Automation Magazine, 13(2), 99–110.
  8. Ismael, J. T. (2007). The Situated Self (Oxford: Oxford University Press).
  9. Marks, K. (1972). “Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844. godine”. K. Marks, F. Engels, Dela (Treći tom). (Beograd: Prosveta).
  10. Marks, K. (1977). “Najamni rad i capital”. Marks, F. Engels, Dela (Deveti tom). (Beograd: Prosveta).
  11. Marks, K, Engels, F. (1974). “Nemačaka ideologija”. K. Marks, F. Engels, Dela (Šesti tom). (Beograd: Prosveta).
  12. Musto, M. (ed.) (2021). Karl Marx’s Writings on Alienation (Cham: Palgrave Macmillan).
  13. Niče, F. (1994). Sa one strane dobra i zla/Genealogija morala (Beograd: Prosveta).
  14. Nietzsche, F. (1999). Sämtliche Werke, Kritische Studienausgabe (vol. 4). (München/Berlin/New York: de ruyter).
  15. Perry, J. (1979). “The Problem of the Essential Indexical”. Noûs, 13, 3–21.
  16. Standing, . (2020). Battling Eight Giants: Basic Income Now (London & New York: I.B. Tauris).
  17. Šopenhauer, A. (2005). Svet kao volja i predstava (prvi tom) (Beograd: Službeni glasnik).
  18. Teller, P. (2011). “Robots, Action, and the “Essential Indexical””. Phenomenological Research, 82(3), 763–771.