UTICAJ TURISTIČKE DELATNOSTI NA KVALITET VODNIH RESURSA PLANINE JASTREBAC

55. godišnja konferencije o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda, Ivanjica, 25. – 27. maj 2026. [str. 77-85]

 

AUTHOR(S) / АУТОР(И): Nevena Marković   

 

Download Full Pdf   

DOI: https://doi.org/10.46793/VODA26.077M

ABSTRACT / САЖЕТАК:

Voda je jedna od najrasprostranjenijih materija životne sredine, važan deo svih živih bića. Istovremeno je uslov života, životna sredina, sredstvo za proizvodnju, predmet rada, sredstvo za rad i izvor energije. Kvalitet mnogih voda ne odgovara propisima, a zagađenje predstavlja jednu od najtežih posledica koje nastaju u vezi sa kontaminacijom životne sredine. U turističkoj privredi često služi kao podloga za mnoge aktivnosti: plivanje, kupanje, plovidba, pecanje, a za planinska područja voda u obliku snega i leda je ključna. U radu je predstavljen efekat turističkih delatnosti na kvalitet voda planine Jastrebac. S’ obzirom na to da je ova planina blizu gradskih i banjskih centara, takođe proglašena Parkom prirode zbog svojih biodiverzitetskih karakteristika, nužna je optimalna planska zaštita vodnih resursa i implementacija mera. U protekloj deceniji, planirana je izgradnja skijališta sa pratećim objektima, golf terena i većeg broja seoskih turističkih domaćinstava na pomenutoj planini, te su predmet istraživanja upravo uticaji odobrenih programa na izvore, reke, jezera. Voda, kao najranjiviji resurs, ukoliko je vidno zagađena (kanalizacija, organske i neorganske materije) umanjuje estetske vrednosti destinacije. Uz sve navedeno, stručna javnost smatra da je turizam mali zagađivač vodnih resursa, ali da je istovremeno pokretač diskusije o merama zaštite vodnih resursa, jer je međusobna zavisnost itekako izražena.

KEYWORDS / КЉУЧНЕ РЕЧИ: 

Uticaj, turizam, kvalitet, voda, Jastrebac

ACKNOWLEDGEMENT / ПРОЈЕКАТ:

REFERENCES / ЛИТЕРАТУРA:

  • Beljanski, N. (2018). Ekološka odgovornost turizma. Fakultet za sport i turizam, Novi Sad.
  • Cvetkov, T., & Vitić, A. (2007). Perspektive razvoja održivog turizma u Srbiji, Hotellink, 9 -10.
  • Dimitrijević, Lj. (2010). Hidrogeografska studija reke Rasine. Magistarski rad. Beograd: Geografski fakultet Univeziteta u Beogradu.
  • Gajić, M., Tucović, A. & Karadžić, D. (1992). Flora severnog dela Velikog Jastrepca. Beograd: Šumarski fakultet; Kruševac: Javno preduzeće za gazdovanje šumama “Rasina”.
  • Grupa autora (2024). Studija zaštite Park prirode “Veliki Jastrebac”. Beograd: Zavod za zaštitu prirode Srbije.
  • Jegdić, V., Škrbić, I., & Milošević, S. (2013). Specifičnosti planiranja održivog turizma. TIMS Acta.
  • Neto, F. (2002). Sustainable Tourism, Environmental Protection and Natural Resource Management: Paradise on Earth? United Nations.
  • Predlog plana upravljanja Parkom prirode za period 2025 – 2034. godine, 2025. Beograd: Srbijašume
  • Stanković (2002). Stazama Velikog Jastrepca. Beograd: Planinarski savez Srbije; Kruševac: Planinarsko – smučarsko društvo “Jastrebac”
  • Uredba o proglašenju Parka prirode “Veliki Jastrebac” (Službeni glasnik RS, br. 98/2024)
  • Urošević, S. (2007). Jastrebac: Geološko – petrografska studija granita i kristalastih škriljaca. Istorijski arhiv Kruševac.
  • Wood, M.E. (2002). Ecotourism: Principles, Practices & Policies for Sustainibility. United Nations Publication.
  • https://www.serbia.travel/sr-lat/jastrebac/
  • https://www.zzps.rs/пребреза-палеонтолошки-локалитет/
  • https://globalnamreza.rs/jastrebac/
  • https://direkcijaks.rs/planovi/plan-detaljne-regulacije-slavujevo-brdo-jastrebac-2024/