ODREĐIVANJE HEMIJSKOG SASTAVA RAZLIČITIH EKSTRAKATA ČUVARKUĆE

Savetovanje o biotehnologiji sa međunarodnim učešćem (Čačak: 26 ; 2021) (str. 413-421)
 

AUTOR(I): Jelena Mladenović, Nebojša Marković, Ljiljana Bošković-Rakočević, Milena Đurić, Nenad Pavlović

E-ADRESA:

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/SBT26.413M

SAŽETAK:

Čuvarkuća ima slično delovanje kao aloja vera, koja je poznata u lečenju raznih kožnih oboljenja. Ova biljka se smatra jednim od najsigurnijih lekova za širok spektar kožnih oboljenja. Zbog antiupalnih i antiseptičkih svojstava, služi i kao odlična prva pomoć kod opekotina, uboda i ugriza, jer pruža brzo olakšanje i smirenje. Sveže isceđeni sok iz listova čuvarkuće koristi se u lečenju nervne rastrojenosti, padavice i nemirnih snova. Listovi su jestivi i mogu se koristiti kao dodatak salati ili varivu. Nisu naročito ukusni, ali kako su bogati vodom, mogu se ubaciti u sokovnik zajedno sa drugim voćem ili povrćem i postati osvežavajući napitak. Koristi se u narodnom travarstvu i kao lek.

Cilj ovog rada je da se odredi sadržaj vlage, ukupnih ekstrahovanih materija, gustine ekstrakta, vitamina C, organskih kiselina i proteina u ekstraktima čuvarkuće.

KLJUČNE REČI:

čuvarkuća, ekstrakcija, hemijski sastav

LITERATURA:

Aćamović-Đoković G., Cvijović M. (2009). Praktikum iz Organske hemije, Agronomski fakultet, Čačak.

Damjanović B. (2007). Ekstrakcija biakativnih komponenti, Metalurško-tehnološki fakultet, Podgorica.

Džamić M. (1984). Biohemija, Beograd.

Lajšić S., Grujić-Injac B. (1998). Hemija prirodnih proizvoda, Tehnološki fakultet, Novi Sad.

Lakušić R. (1990). Planinske biljke, Beograd.

Lampe, J.W. (1999). Health effects of vegetables and fruit: assessing mechanisms of action in human experimental studies, Am. J. Chin. Nutr., Vol. 70, 475-490.

Piletić V. M., Miletić LJ. B. (1989). Organska hemija, Novi Sad, Tehnološki fakultet.

Šiler-Marinković S. (2009). Vitamini, Beograd, Tehnološko-metalurški fakultet.