АУТОР(И): Danijela Starčević, Tatjana Jovanović-Cvetković
Е-АДРЕСА:
DOI: 10.46793/SBT26.161S
САЖЕТАК:
Najnovije generacije interspecies hibrida vinove loze sve više pobuđuju pažnju proizvođača, posebno zbog povećane sigurnosti proizvodnje i smanjene upotrebe pesticida. Ekonomski efekt je evidentan, a dobijeni proizvod prati savremene svjetske trendove proizvodnje bezbjednosne hrane. Cilj rada je ispitivanje tehnoloških karakteristika tri sorte Morava, Johanniter i Rizling rajnski u uslovima banjalučke regije. Sorte Morava i Johanniter pripadaju grupi interspecies hibrida. Navedene sorte su upoređivane sa sortom Rizling rajnski koja pripada sortama plemenite loze i predstavlja standard za komparaciju datih sorti. Težište istraživanja je stavljeno na ispitivanje rodnosti sorti, karakteristika grozda i bobica, kao i kvaliteta grožđa. Najmanju prosečnu masu grozda imala je sorta Johanniter (73,85 g), a najveću sorta Morava (128,61 g). U grožđanom soku je konstatovan relativno visok sadržaj šećera (22,1 %) kod sorti Johaniter i Rizling rajnski, i visok sadržaj šećera kod sorte Morava (25,93 %).
КЉУЧНЕ РЕЧИ:
sorta, rodnost, grozd, grožđani sok
ЛИТЕРАТУРА:
Boоis, B., Blanis, A., Moriondo, M., Jones, G.V. (2012). High resolution climate spatial analysis of European winegrowing regions. Proceedings of the IX International Terroirs Congress,17–20.
Cindrić, P. (2004). Nove sorte vinove loze Panonia i Morava, Voćarstvo i vinogradarstvo, Nučno-stručni časopis Društva voćara Vojvodine, Novi Sad, br. 5, 19-24.
Gluhić, D., Karlić, Đ. (2008). Interspecifični križanci vinove loze-osnove selekcijskog rada, Glasnik zaštite bilja, Zagreb, 6, 106–116
Jackson, R.S., (2014). Wine science: Principles and applicat.
Karoglan-Kontić, J., Preiner, D., Marković, Z., Stupić, D., Andabaka, Ž., Maletić, E (2016). Gospodarske i enološke karakteristike otpornih sorata loza (Vitis sp.) u uvjetima zagrebačkog vinogorja, Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, 5, 25–38.
Korać, N., Cindrić, P., Medić, M., Ivanišević, D. (2016). Voćarstvo i vinogradarstvo (Deo vinogradarstvo), Novi Sad.
McGovern, P.E. (2003). Ancient Wine: The Search for the Origins of Viniculture, Princeton United Press, 400.
OIV (2001). 2nd edition of the OIV descriptor list for grape varieties and vitis species.
Prostoserdov, N. (1946): Tehnologičeskae harakteristike vinograda i produktiv ego pererabotki, Ampelografa SSSR, Moskva.
Van Leeuwen, C., Friant, P., Jaeck, M.E., Kuhn, S. (2004). Hierarchy of the role of climate, soil and cultivar in terroir effect can largely be explained by vine water status. Proceedings of the V Intrnational Congress on Viticultural Terroir Zoning, Cape Town, South Africa, CD.
Vršić, S., Pulko, B., Valdhuber, J. (2018). Introdukcija tolerantnih sorti u skladu sa
klimatskim promenama, Zbornik radova, 130 godina organizovanoga vinogradarstva i vinarstva u Bosni i Hercegovini, Mostar, 540-552.
Žunić, D., Garić, D. (2017). Posebno vinogradarstvo, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu.