АУТОР(И): Ivica Djalović, Vuk Radojević, Vojislav Mihailović, Sanja Vasiljević, Bojan Mitrović
Е-АДРЕСА:
DOI: 10.46793/SBT26.011DJ
САЖЕТАК:
Gustina sklopa, odnosno broj biljaka po jedinici površine je veoma važan činilac u proizvodnji kukuruza. Gustina useva ispoljava veliku varijabilnost i zavisi od većeg broja faktora: dužine vegetacionog perioda hibrida, morfoloških osobina i habitusa biljke, količine i rasporeda padavina u toku vegetacije, rezervi zimske vlage u zemljištu, nivoa plodnosti zemljišta, vremena setve, smera proizvodnje (zelena biomasa ili zrno) i dr. Uvođenjem u proizvodnju hibrida kukuruza većeg genetičkog potencijala rodnosti i boljih agronomskih osobina, savremene mehanizacije i intenzivne agrotehnike, gustine useva su povećavane. Svako smanjenje broja biljaka od optimalnog dovodi do smanjenja prinosa, jer je gustina useva jedan od najvažnijih preduslova za formiranje visokih i stabilnih prinosa. Smatra se da će se u proizvodnji kukuruza u budućnosti gustine sklopova i dalje povećavati kao jedan od mogućnosti u okviru doprinosa agrotehničkih rešenja u povećanju prinosa.
КЉУЧНЕ РЕЧИ:
kukuruz, gustina useva, prinos, trenutno stanje, tendencije.
ЛИТЕРАТУРА
Assefa Y., Prasad P.V.V., Carter P., Hinds M., Bhalla G., Schon R., Jeschke M., Paszkiewicz S., Ciampitti A.I. (2017): A New Insight into Corn Yield: Trends from 1987 through 2015. Crop Science 57: 1–13.
Andrade F. H., Vega C., Uhart S., Cirilo A., Cantarero M., Valentinuz O. (1999): Kernel number determination in maize. Crop Sci. 39: 453–459.
Andrade F., Calvino H., Cirilo P. A., Barbieri P. (2002): Yield responses to narrow rows depend on increased radiation interception. Agron. J. 94: 975–980.
Bavec F., Bavec M. (2002): Effect of plant population on leaf area index, cob characteristics and grain yield of early maturing maize cultivar (FAO–100– 400). Eur. J. Agron. 16: 151–159.
Ciampitti I.A., Murrell S.T., Tuinstra M., Camberato J.J., Xia Y., Friedemann P., Vyn
T.J. (2013): Physiological dynamics of maize nitrogen uptake and partitioning in response to plant density and N-stress factors: II. Reproductive phase. Crop Sci. 53: 2588–2602.
Duvick N. D. (2005): The Contribution of Breeding to Yield Advances in maize (Zea mays L.). Advances in Agronomy 86: 83–145.
Đalović I. (2014): Važnije morfološke osobine i sadržaj biogenih elemenata kod hibrida kukuruza pri raznim nivoima đubrenja. Doktorska disertacija, str. 1–
- Poljoprivredni fakultet, Novi Sad.
Đalović I. (2019): Gustina kao faktor povećanja prinosa u proizvodnji kukuruza. XIV Simpozijum o krmnom bilju Srbije “Značaj i uloga krmnih biljaka u održivoj poljoprivredi Srbije”. Zbornik abstrakata, str. 65–66. Društvo za krmno bilje Republike Srbije.
Edmeades G. O., Laffite H. R. (1993): Defoliation and plant density effects on maize selected for reduced plant height. Agron. J. 85: 850–857.
Edmeades G. O., Bolaṅos J., Elings A., Ribaut J. M., Bänziger M., Westgate M. E. (2000): The role and regulation of the anthesis–silking interval in maize. In: Westgate M. E., Boote K. J. (eds.). Physiology and Modeling Kernel Set in Maize. CSSA Special Publication 29, p. 43–73. CSSA, Madison, WI.
Farnham D. E. (2001): Row spacing, plant density and hybrid effects on corn grain yield and moisture. Agron. J. 93: 1049–1053.
Li J., Xie R.Z., Wang K.R., Ming B., Guo Y.Q., Zhang G.Q., Li S.K. (2015): Variations in maize dry matter, harvest index, and grain yield with plant density. Agron. J. 107: 829–834.
Ogola J. B. O., Wheeler T. R., Harris P. M. (2005): Water use of maize in response to planting density and irrigation. South African Journal of Plant and Soil 22 (2): 116–121.
Sangoi L. (2000): Understanding plant density effects on maize growth and development: an important issue to maximize grain yield. Ciência Rural, Santa Maria 31 (1): 159–168.
Šeremešić S., Đalović I., Jocković Đ., Milošev D., Pejić B. (2013): Maize (Zea mays L.) yield stability dependence on crop rotation, fertilization and climatic conditions in a long–term experiment on haplic chernozem. Žemdirbystė=Agriculture 100 (2): 137–142.
Shapiro C. A., Wortmann C. S. (2006): Corn response to nitrogen rate, row spacing and plant density in Eastern Nebraska. Agron. J. 98: 529–535.
Tollenaar M., Aguilera A., Nissanka S. P. (1997): Grain yield is reduced more by weed interference in an old than in a new maize hybrid. Agron. J. 89: 239–246.
Tollenaar M., Wu J. (1999): Yield improvement in temperate maize is attributable to greater stress tolerance. Crop Sci. 39: 1597–1604.
Tollenaar M., Ahmadzadeh A., Lee A. E. (2004): Physiological basis for grain yield improvement in maize. Crop Sci. 44: 2086–2094.
Živanović Lj., Kolarić Lj., Đalović I., Kajgana M., Živanović D. (2005): Uticaj gustine useva na prinos zrna hibrida kukuruza različite dužine vegetacionog perioda. X Savetovanje o biotehnologiji. Zbornik radova 10 (1): 146–152. Agronomski fakultet–Čačak.
Westgate M. E., Forcella F., Reicosky D. C., Somsen J. (1997): Rapid canopy closure for maize production in the northern US Corn Belt: Radiation use efficiency and grain yield. Field Crops Res. 49: 249–258. StatSoft, 2014.