АУТОР(И): Tatjana Jovanović-Cvetković, Dragutin Mijatović, Ivana Radojević, Danijela Starčević
Е-АДРЕСА: tatjana. jovanovic-cvetkovic@agro.unibl.org
DOI: 10.46793/SBT27.187JC
САЖЕТАК:
Međuvrsni hibridi svrstavaju se u posebnu kategoriju kultivisane loze. U Bosni i Hercegovini, na području Hercegovine može se uspešno gajiti stono grožđe za robnu proizvodnju i sorte svih epoha dozrevanja. Polazaći od osobina interspecies hibrida, a imajući u vidu nepostojanje tradicije gajenja stonih sorti vinove loze na području severne Bosne, postoji potreba uvođenja sorti ovog tipa u oglede na ovom području. U radu su prikazani rezultati dvogodišnjih istraživanja introdukovanih stonih sorti Palatina, Nero, Ester i Ruski rani, koje pripadaju grupi interspecies hibrida. Sorta Šasla crvena je korišćena kao komparativna sorta. Sorta Palatina je imala najveću prosečnu masu grozda (251,3g), dok je najveći prosečni koeficijent plodnosti imala sorta Šasla crvena (2,4). Kod sorte Ruski rani utvrđen je relativno visok sadržaj šećera u širi (18,3%). Ispitivane sorte zaslužuju pažnju i u narednom periodu mogu imati značajno mesto u gajenju stonih sorti na području severne Bosne.
КЉУЧНЕ РЕЧИ:
sorta, grozd, rodnost, kvalitet grožđa
ЛИТЕРАТУРА:
- Anonimus (2002). Study on the use of the varieties of interspecific vines. EU – Study Contact No AGR 30881 of 30/12/2002.
- Cindrić P., Korać N., Kovač V. (2000). Sorte vinove loze. Prometej, Novi Sad, Srbija. Cindrić P., Korać N., Kovač V. (2003). Grape Breedinig for Resistance. Acta Horticulturae. 603: 385-392.
- Hajdu E. (2002). Table grape (Vitis vinifera L.) breeding and results in Hungary. Int. J. Hort. Sci. 81: 25-29.
- Hajdu E. (2007). Breeding of table grape varietes in Hungary ond beyond our national borders. Hungarian Agricultural Research. 4: 4-9.
- Jovanović-Cvetković T., Mijatović D., Radojević I., Ranković-Vasić Z., Nikolič D. (2017). Mogućnost uzgoja stolnih sorata međuvrsnih križanaca u uvjetima Kozaračkog vinogorja. Zbornik radova 52. Hrvatski i 12. Međunarodni simpozij agronoma, Vila (ed.), 602-606. Dubrovnik, Hrvatska: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strassmayer u Osjeku.
- Korać N., Cindrič P., Papić Đ., Kuljančić I., Medić M. (2005). Rezultati 50-godišnjeg rada na stvaranju novih sorti i klonova vinove loze u Sremskim Karlovcima. Zbornik naučnih radova PKB Agroekonomik Vol. 11(5): 5-22.
- Lisek J. (2014). Evaluation of yield and healthiness of twenty table grapevine cultivars grown in Central Poland. Journal of Horticultural Research. Vol. 22(1): 101-107.
- Mijatović D., Blesić M., Jovanović-Cvetković T., Smajić-Murtić M. (2016). Vinogradarsko vinarski priručnik. Banja Luka. 55-58.
- O.I.V. (2004). Standard on International Wine Competitions. Office International de la Vigne et du Vin. France.
- Radojević I., Stanković S., Mošić I., Ranković V., Ristić M. (2007). Stone sotre tipa interspecies hibrida vinove loze u uslovima niškog vinogradarskog podrejona. Savremena poljoprivreda LVI (6): 256-261.
- Waler C. S., Merkt N., Graeff-Hönninger S. (2018). Impact of water deficit during fruit development on quality and yield of young table grape cultivars. Horticulturae. 4 (45): 1-15.
- http://www.oiv.int/