PRINOS ODABRANIH SORTI KROMPIRA GAJENIH U RAZLIČITIM AGROEKOLOŠKIM USLOVIMA

Savetovanje o biotehnologiji sa međunarodnim učešćem (Čačak: 27; 2022) (str. 79-85)

AUTOR(I): Branka Govedarica

E-ADRESA: branka.govedarica@pof.ues.rs.ba

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/SBT27.079G

SAŽETAK:

Krompir je jedna od osnovnih gajenih vrsta i po zasijanim površinama u svijetu nalazi se na četvrtom mjestu: poslije pšenice, kukuruza i pirinča. Izborom odgovarajuće sorte i primjenom savremene tehnologije gajenja moguće je ostvariti visoke prinose. Istraživanja sa pet komercijalnih sorti krompira (Agrija, Faluka, Kenebek, Kuroda i Dezire) izvedena su u toku 2016. i 2017. godine na tri lokaliteta (Istočno Sarajevo, Bijeljina i Rogatica − Borike). Dobijeni rezultati obrađeni su analizom varijanse trofaktorijalnog ogleda. Sorta, lokalitet i godina značajno su uticali na prinos krtole. Dovoljna količina ravnomjerno raspoređenih padavina u 2016. godini uticala je na formiranje većeg broja krupnijih krtola, dok je deficit padavina u 2017. godini uticao na manju zastupljenost ove frakcije i manjeg prinosa krtola.

KLJUČNE REČI:

godina, lokalitet, krompir, prinos, sorta.

LITERATURA:

  • Barkley S. (2005). Botany of the Potato Plant. Agriculture, Food and Rural Development, Government of Alberta, pp 1−6.
  • Broćić Z., Stefanović R., (2012). Krompir, proizvodnja, ekonomika i tržište. Poljoprivredni fakultet, Zemun, pp 1-408. Monogafija.
  • Bugarčić, Ž., Rose Aboth Bugarčić, Đekić, R., Jelena Ivan (2000). Ispitivanje rodnosti holandskih sorti krompira u različitim agroekološkim uslovima Srbije. Arhiv za poljoprivredne nauke 61, 215 (vanr. sv.), 143–150.
  • Harris PM (2012). The potato crop: the scientific basis for improvement. Springer.
  • Hassanpanah D., Hassanabadi H., Azizi Chakherchaman S.H. (2011). Evaluation of cooking quality characteristics of advanced clones and potato cultivars. American Journal of Food Technology, 6 (1):72−79.
  • Jovovic Z., Dolijanovic Z., Kovacevic D., Velimirovic A., Biberdzic M. (2012). The productive traits of different potato genotypes in mountainous region of Montenegro. Genetika Belgrade, Vol. 44, No 2:389−397.
  • Jovović Z., Stešević D., Meglič V., Dolničar P. (2013). Stare sorte krompira u Crnoj Gori. Monografija. Biotehnički fakultet, Podgorica, str 1−149.
  • Kesaulya H., Baharuddin, Bandron Z., Syatrianty A. S. (2015). Morphological Characteristics of Potato (Solanum tuberosum L.) Variety Hartapel Origin South Buru-Moluccas. International Journal of Current Research in Biosciences and Plant Biology, Vol 2 No 2:15−21.
  • Menzel C.M. (1985). The control of storage organ formation in potato and other species. A review. Part 1, Fild crops abstracts, 38:527−537.
  • Poštić D. (2013). Uticaj porekla sadnog materijala i veličine semenske krtole na morfološke i produktivne osobine krompira. Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet, Beograd, str 1−167.
  • Spooner D.M., Hijmans R.J. (2001). Potato systematics and germplasm collecting (1989−2000). American Journal of Potato Research, 78:237−268.
  • Struik P.C., Wiersema S.G. (1999). Seed potato technology. Wageningen Perss, The Netherlends, pp 1−383.
  • Tadesse M., Lommen W.J.M., Struik P.C. (2001). Effects of temperature pre- treatment of transplants from in vitro produced potato plantlets on transplant growth and yield in the field. Potato Research 44:173−185.