Usklađivanje pravnog sistema Srbije sa standardima Evropske Unije (2021), str. 369-384
AUTOR(I): Dragica Živojinović
DOI: 10.46793/UPSSIX.369Z
SAŽETAK:
Predmet ovog rada je sagledavanje uticaja formalizma zaveštanja na realizaciju slobode zaveštanja. U ovom smislu, autorka istražuje da li su zakonski uslovi pod kojima se može raspolagati imovinom za slučaj smrti putem određenog oblika zaveštanja i zahtevi formalne validnosti svakog od njih ponaosob, tako koncipirani u srpskom pravu da pružaju dobru osnovu za ostvarenje slobode zaveštanja. Nakon kratkog osvrtanja na oblike zaveštanja u istoriji srpskog prava, izučavanje ove tematike u aktuelnom srpskom pravu otpočinje grupisanjem oblika zaveštanja s obzirom na njihove osnovne karakteristike. U centralnom delu rada, a u cilju utvrđivanja da li se postojećim oblicima zaveštanja obezbeđuje autentičnost zaveštaočeve poslednje volje uz istovremeno obezbeđivanje pravne sigurnosti, autorka skreće pažnju na dobre i loše strane svakog od devet oblika zaveštanja srpskog prava. U zaključku rada ona nalazi da niska zastupljenost zaveštanja kao osnova pozivanja na nasleđe i znatan broj poništenih zaveštanja zbog neispunjenja formalnih uslova punovažnosti, ukazuju da je reforma ove oblasti nužna i predlaže rešenja de lege ferenda.
KLJUČNE REČI:
sloboda zaveštanja, formalizam, funkcije forme, oblici zaveštanja, ostvarenje istinske namere zaveštaoca.